Pravosudne institucije trebaju voditi računa o upotrebi nediskriminirajućeg jezika u svakodnevnoj službenoj i neslužbenoj komunikaciji, a što je bila i tema radionice namijenjene predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

Upotreba nediskriminirajućeg jezika jedan je od segmenata Projekta „Pečat rodne jednakosti za javne institucije u BiH”, koji je dio globalnog programa za ravnopravnost spolova Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, VSTV BiH jedna je od prvih institucija u BiH koja je pristupila dobijanju pečata rodne jednakosti koji se instituciji dodjeljuje po završetku projekta kao pokazatelj stepena uspješnosti usklađivanja i integracije rodne ravnopravnosti unutar same institucije.

Tokom radionice „ Upotreba rodno osjetljivog i nediskriminirajućeg jezika“, učesnici su stekli znanje o alatima i tehnikama komunikacije, kao i upotrebi rodno osjetljivog jezika u pisanoj i verbalnoj komunikaciji.

Dodatno, učesnici su imali priliku analizirati slučajeve rodno osjetljivog jezika iz prakse, te su prošli vježbe kreiranja priručnika za rodno osjetljivi jezik i terminologiju.

VSTV BiH kroz brojne segmente zalaže se za prevazilaženje svih oblika diskriminacije u pravosuđu, a upotrebu nediskriminirajućeg jezika u komunikaciji promoviše i kroz brojne dokumente koje kreira s ciljem unapređenja rada pravosudnih institucija.

Tako je tema inkorporiranja rodno osjetljivog ezika u komunikacijsku kulturunpravosudnih institucija, promovisana i kroz dokument Medijski akcioni plan koji za cilj ima unificiranje komunikacijskih praksi u svim pravoudnim institucijama. Da će i druge pravosudne institucije jednaku pažnju posvetiti ovom segmentu, ohrabruje činjenica da je riječ o dokumentu koji je Aneks Komunikacijske strategije VSTV-a BiH, pa samim tim na jedan način pravosudne institucije obavezuje na primjenu.

Uvođenje rodne ravnopravnosti jedna je od glavnih politika koja doprinosi zadovoljstvu i dobrobiti građana, izgradnji snažnih institucija, ekonomskom razvoju i rastu. Uspostavljanje sistema rodne ravnopravnosti značajan je segment u procesu pristupanja Europskoj uniji, obzirom da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela EU.

U narednom periodu slijedi intenzivan rad na realizaciji aktivnosti, čiji je cilj jačanje rodnih mehanizama i unapređenje institucionalnih politika i praksi u oblasti rodne ravnopravnosti.